Sunday, July 22, 2007

prica jednog vremena

Tvrđava Brod prvorazredni je spomenik barokne arhitekture 18. stoljeća. U europskoj povijesti fortifikacija baroknog vremena zauzima vrlo istaknuto mjesto u okviru cjeline jedinstvenog strateškog sustava baroknih gradova - tvrđava na granici prema Turskom carstvu, koje je u prvim desetljećima 18. stoljeća koncipirao princ Eugen Savojski. Tipološki jedinstvena, tvrđava se razvijala u tri faze tijekom 18. stoljeća, od prvotnog karakterističnog kvadrata vaubanovskog tipa utvrđenja, građena prema projektu Willera i Perette od 1715., do zvjezdastog oblika koji je dvadesetih godina 18. stoljeća projektirao glavni projektant Granice, Švicarac nizozemskog inženjerijskog obrazovanja, Nicolaus Doxat de Demoret. Gradnja je dovršena u vrijeme carice Marije Terezije sedamdesetih godina 18. st., kada je izgrađen i veći dio danas očuvanih pojedinačnih građevina tvrđave, uključujući i jedinstveni kavalir, najveću građevinu toga tipa izgrađenu u fotifikacijskoj arhitekturi uopće. S tri srane okružujući središnji Oružni trg, "kavalir" je pretvorio cijelu tvrđavu u svojevrsni "bastion". Njena izražajna barokna fortifikacijska forma dopunjena je izgradnjom središnje položene tvrđavske kapele sv. Ane, te naglašena vertikalom tvrđavskog zvonika sa satom, smještenih u središnjoj osi simetrije tvrđavskog kompleksa. Svojim prostiranjem golema tvrđava stajala je nasuprot gradskom naselju koje je ostalo u sjeni tvrđave, od nje odvojeno i njoj podređeno, u međusobnom odnosu koji je presudno određivao razvitak grada. Kao samostalna vojna utvrda i vojarna stajaće vojske, u obrambenom sustavu Vojne granice, tvrđava je svojom formom neobično podsjećala na rimski vojni logor, ali u novovjekovnoj interpretaciji prilagođenoj pojavi suvremenog topništva. Po monumentalnosti i veličini u hrvatskoj kulturnoj baštini brodska tvrđava predstavlja svojevrsni kontinentalni pandan Dioklecijanovoj palači u Splitu. Tvrđava svojom izražajnom i neobičnom arhitekturom, građena zemljom i opekom, s dubokim, geometriziranim opkopima ispunjenim vodom, na dramatični način simbolizira posebnost Slavonije, ali i cijelu njenu burnu povijest. Dugotrajna nastojanja grada da kompleks znatno razgrađene i teško zapuštene, ali ipak u bitnim elementima očuvane tvrđave, smještene u samom njegovom središtu, a odvojene bodljikavom žicom, šikarama i zapuštenim ostacima opkopa, pripoji gradu, ostvarena su tek nakon Domovinskog rata. Godine 1994. grad je usvojio koncepciju kojom je planirana integralna obnova tvrđave, što je omogućila obimna i vrlo dobro očuvana dokumentacija, znanje angažiranih stručnjaka i korištenje iskustava drugih europskih zemalja, sa sviješću da samo cjelovito obnovljena tvrđava vraća Slavonskom Brodu punu povijesnu arhitekturu, ambijentalnu i urbanističku vrijednost. Od 1995. u obnovljenoj zgradi Slavonske vojarne franjevci vode brodsku Klasičnu gimnaziju, bastioni Sv. Mihovila i Sv. Eugena su u potpunosti obnovljeni, rekonstruirana je zgrada Časničkog paviljona u kojoj je sjedište gradske uprave dok se u zapadnom dijelu kavalira smjestila zgrada Galerije Ružić, u kojoj su, uz više od 400 umjetnina iz vrijedne zbirke akademskog kipara i slikara Branka Ružića (Slavonski Brod, 1919. - Zagreb, 1997.) rođenog Brođanina, pohranjena i djela ostalih hrvatskih eminentnih umjetnika donirana Ružiću za vrijeme njegova života. Možemo reći da danas tvrđava Brod u punom smislu riječi pripada gradu koji poduzima sve da u potpunosti revitalizira ovaj značajni nacionalni spomenik kulture koji su prije dva i po stoljeća gradile vrijedne ruke slavonskih graničara.Zgrada Časničkog paviljona u kojoj je danas sjedište uprave Grada Slavonskog Broda nalazi se u središnjem dijelu Hornwerka koji je u 18. stoljeću imao zadaću da vatrom iz topova sprječava moguća iznenadna prebacivanja Turaka preko rijeke Save, odnosno bio je u funkciji obrane Habsburške monarhije. Ova reprezentativna barokno-klasicistička građevina, jedna od posljednjih u nizu objekata koji su u drugoj polovici 18. stoljeća građeni unutar fortifikacijskog kompleksa tvrđave, podignuta je na mjestu omanje jednokatnice zapovjednika tvrđave. U Časničkom paviljonu nekada su se, uz stanove časnika koji su zauzimali dio prizemlja i kat, nalazili i hodnik-galerija te drvarnice, praonice rublja i zdenac. U hornwerku su bili i pomoćni gospodarski i vojni objekti, poput zapovjednikove kuhinje, kolarnice i štale uz zapovjednikov park, kovačnice te vinskog podruma zapovjednika tvrđave u kojem se vino čuvalo i tzv. "rakijašnice i vinske preše" u kojima se jelo i pilo. Organiziranim turističkim grupama, uz prethodnu najavu u Turističkoj zajednici, omogućuju se razgledi gradske vijećnice i vinskog podruma zapovjednika tvrđave opremljenog bačvama i ostalom "vinskom" opremom, upravo onakvom kakvu su nekad koristili časnici i vojnici brodske tvrđave. U vinskom se podrumu scene iz prošlosti dočaravaju i posebno osmišljenim "living history" programima uz angažman pojedinaca kostimiranih u odore graničarske vojske, dok je na povremeno organiziranim degustacijama moguće kušati vrhunska vina vinara Brodskog Posavlja i šire.Monumentalni kavalir, najveća pojedinačna građevina tvrđave većim dijelom izgrađena u drugoj polovici 18. stoljeća, prepoznatljiv je po karakterističnom obliku potkove. Posjetitelje fascinira svojom neobičnom fortifikacijskom arhitekturom kako u vanjštini tako i golemoj unutrašnjosti u kojoj je na dvije etaže čak 108 velikih prostorija jednakih tlocrtnih dimenzija. Kavalir je, prije svega, služio logističkim potrebama vojske pa su se u njemu nalazila skladišta hrane, opreme i oružja, bolnica, krušne peći, prostorije za odmor i počinak posade, gostionica, radionice topničkih tesara, kolara, stolara i kovača, pekarnice, krojačnice, stanovi obrtnika koji su opsluživali vojsku, kazališna dvorana i drugo. U obnovljenom dijelu jugozapadnog dijela kavalira, na bruto površini od oko 1800 četvornih metara, smjestila se jedinstvena Galerija Ružić s prvim stalnim postavom suvremene hrvatske umjetnosti druge polovice 20. stoljeća. U Galeriji se može razgledavati više od 400 umjetnina iz vrijedne zbirke hrvatskog kipara i slikara, Branka Ružića, rođenjem Brođanina, koje je ovaj eminentni hrvatski umjetnik 1993. godine, potkraj života, poklonio rodnom gradu, zajedno s djelima brojnih hrvatskih kipara i slikara, svojih suvremenika i prijatelja. Posebnu atrakciju predstavlja dio namještaja i alata iz Ružićevog ateljea izložen u Galeriji. U izložbenom salonu Galerije trenutno su postavljeni tlocrtni prikazi kavalira i ostalih dijelova tvrđave uključujući i planove obnove, kao i maketa tvrđave koja, sadržavajući u svom sastavu pojedinačne objekte i figure austro-ugarskih vojnika, dočarava vojnički život na granici Austro-ugarskog carstva u 18. i početkom 19. stoljeća.
tekst preuzet sa stranice turisticke zajednice grada Slavonskog Broda..

No comments: